Upute za autore

 

HUM – časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru znanstvena je publikacija koja objavljuje recenzirane radove te one koji ne podliježu recenzentskom postupku. Recenzije su dvostruko slijepe, stoga autori trebaju predati nepotpisan rukopis, a u zasebnu dokumentu informacije o autoru(ima). Rad se dostavlja elektroničkom poštom na adresu: hum@ff.sum.ba Molimo autore da uz ime i prezime, akademski stupanj (ili profesionalnu titulu) te puno ime institucije u kojoj rade – naznače telefon, adresu, e-adresu, te ORCID identifikacijski kod. Rukopisi se ne vraćaju. Uredništvo pridržava pravo rukopis redakcijski prilagoditi propozicijama časopisa i standardima hrvatskog književnog jezika. Molimo sve suradnike da se dosljedno pridržavaju navedenih naputaka.

Oprema rukopisa

a) Poželjan opseg znanstvenih i stručnih članaka jest 16 do 20 kartica teksta (jedna kartica sadrži 1500 znakova), a opseg recenzijâ, prikazâ te drugih priloga jest od 2 do 6 kartica. Tu su uračunate bilješke te sažetak na hrvatskom i na jednom svjetskom jeziku kao i literatura koju je nužno navesti zasebno. U sažetku – opsega do 12 redaka – treba skraćeno predstaviti sadržaj članka te prezentirati glavne rezultate i zaključke istraživanja. Pisati valja bezlično i izbjegavati pasivne glagolske oblike. Uz sažetak treba navesti oko pet ključnih riječi, odnosno pojmova koji pomažu u klasifikaciji rada. U dogovoru s urednikom opseg članka, iznimno, može biti i veći.

b) Naslovi knjiga i zbornika te nazivi časopisa pišu se ukošenim pismom (kurziv, italik). Dijelovi knjiga (npr. pojedine rasprave iz znanstvenog djela) pišu se u navodnicima. Naslovi članaka pišu se u navodnicima. Istaknuta mjesta u tekstu valja označavati kosim slovima (kurzivom), a nikako velikim slovima, podvučeno ili masnim slovima (boldom),
osim ako za to ne postoje posebni razlozi. Ako unutar navoda treba nešto ponovno označiti navodnicima, onda valja rabiti tzv. polunavodnike (‘unutarnji navod’).

Tehničke upute

Budući da se u postupku slaganja časopisa za objavu rabe ujednačeni formati za sve članke, molimo autore da se pridržavaju sljedećeg:
a) Svi prilozi moraju biti pisani na računalu, u nekoj od inačica programa MS Word (od verzije MS Word 6.0 nadalje) ili u nekom od programa kompatibilnih s MS Word te snimljeni u formatu MS Word dokumenata (**.doc/docx).
b) Obvezna je uporaba fonta Times New Roman (odnosno Times New Roman CE) kako bi se izbjegli problemi s hrvatskim znakovljem!
c) U tekstu priloga veličina slova treba biti 12, a prored 1,5 (srednji). U bilješkama veličina slova jest 10, a prored jednostruki (single).
d) Nije poželjno da prijelom već bude obavljen, zato je najbolje tekst predati odvojen od ostalih priloga (ako ih ima). Crteže i grafike (slike) treba dostaviti posebno, kao samostalne papire ili datoteke, i obilježiti ih (npr. rednim brojevima). U tekstu jasno treba naznačiti gdje prilozi dolaze.

 Pozivne bilješke

U pisanju pozivnih bilježaka autor se može služiti oxfordskim ili harvardskim (APA) sustavom, ali njihovo kombiniranje nije dopušteno.

Oxfordski sustav

Uvijek se piše ime pa prezime autora malim tiskanim slovima (verzalom). Do tri autora navode se sva tri; ako izvor ima više od tri autora, navodi se prvi i kratica i dr. (i drugi). Naslovi knjige, časopisa, godišnjaka, zbornika radova, dnevnih novina, rječnika, leksikona, enciklopedije uvijek se pišu u kurzivu, a naslov članka, poglavlja u knjizi, natuknice ili zakona uvijek se piše pod navodnim znakovima. Ako izvor ima naslov i podnaslov, podnaslov se odvaja točkom. Raspored ostalih elemenata ovisi o vrsti izvora. Kad se drugi i svaki sljedeći put poziva na neki izvor, a da nije zaredom, piše se inicijal imena, prezime autora (verzal), kratica n. dj. u te broj stranice. Ako se više puta zaredom poziva na isti izvor nekog autora, onda se piše samo oznaka isto te broj stranice. Ako se više puta zaredom poziva na istu stranicu u nekom izvoru, onda se piše samo oznaka isto. Sve informacije donose se onako kako su napisane u izvoru iz kojeg se citira. Uvod, predgovor te pogovor navode se kao članci u zborniku. Obvezno treba razlikovati citate (nedvosmisleno navodnicima u tekstu naznačiti početak i kraj citata), parafraze (koristiti kraticu usp. na početku fusnote) te komparativne bilješke (koristiti oznaku vidi na početku fusnote).

Primjeri

a) knjige

  • Jean Grondin, Smisao za hermeneutiku, Matica hrvatska, Zagreb, 1999., str. 23.
  • Više autora: James Conant - Urzsula Zeglen, Hilary Putnam, Pragmatism & Realism, Routledge, London - New York, 2005., str. 12-15.
  • Više od tri autora: Nigel Blake i dr., The blackwell guide to philosophy of education, Routledge, London, 2003.
  • Naslov i podnaslov: Brian Duignan, The Britannica Guide to Ethics. The History of Western Ethics, Britannica educational Publishing, New York, 2011.
  • Ako je riječ o uredničkoj ili priređivačkoj knjizi, iza imena i prezimena autora navodi se odgovarajuća kratica: Ivan Kordić (ur.), Actuality of the Past, Institute of Philosophy, Zagreb, 2014.
  • Ako je knjiga višesveščana, ta se informacija navodi odmah iza naslova knjige: Bonifac Badrov, Sabrana djela: Predavanja iz filozofije, sv. II., Franjevački samostan „Gorica“, Livno - Sarajevo, 1997.
  • Ako je riječ o ponovljenu izdanju, broj izdanja donosi se nakon naslova knjige te eventualna sveska: Nelson Goodman, Fact, fiction and forecast, 4. izdanje, Harvard University Press, Cambridge Massachusets - London, 1983.

b) poglavlje u knjizi

  • Edward Craig, „Meaning and privacy“, Bob Hale - Crispin Wright (ur.), A companion to the philosophy of language, Blackwell Publishers, Oxford, 1999.

c) članak u zborniku radova

  • Ivica Petrović, „Mostar u njemačkoj putopisnoj književnosti“, Identitetska i kulturna raznolikost BiH: zbornik radova, Ivica Šarac (gl. ur.), Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru - Synopsis - Zaklada Konrad Adenauer, Mostar, 2015.

d) članak u časopisu

  • Bertrand Russell, „On denoting“ Mind, god. 14. (1905.), br. 56., str. 479-493.

e) enciklopedije, leksikoni i rječnici

  • Ako nema autora ili urednika: „Tehnologija“, Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi libar, Zagreb, 2002.
  • Ako postoji autor ili urednik: Stipe Kutleša (ur.), „Speuzip“, Filozofski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2012.

f) arhiv

  • Arhiv Bosne i Hercegovine (dalje ABiH), Komisija za vjerska pitanja (dalje KVP), kut. 24, sv. II, f. 12rv, (kut. = kutija, sv. = svezak, f. = folija, r = recto - prednji, v. = verso - stražnji).

g) zakoni i propisi

  • „Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju“, Narodne novine, 2013., 123., čl. 4.

h) internetski izvori

  • Julia Tanney, „Gilbert Ryle“, Stanford Encyclopedia of Philosophy, (18. XII. 2007.), <http://plato.stanford.edu/entries/ryle/>, (14. V. 2012.)
  • Ukoliko nema imena autora, navod se započinje naslovom članka ili dokumenta: „Moritz Schlick“, Philosophedia, (12. II. 2003.), <http://philosopedia.org/index.php/Moritz_Schlick>, (16. IV. 2012.).

i) literatura

  • u popisu literature obvezno se piše prezime pa ime autora odvojeno zarezom, a za članke se obvezno donosi od koje se do koje stranice nalaze u časopisu.

Harvardski (APA7) sustav

Odmah iza citata ili parafraze u tekstu donosi se prezime autora, godina izdanja te broj stranice ili raspon stranica s kojih se preuzima (Gadamer, 1997, p. 44). Autor treba biti posebno pažljiv ako koristi više djela istog autora objavljenih iste godine. Tada se iza godine izdanja donosi malo latinično slovo po kojem se izvori razlikuju (Searle, 1980a, p. 12), (Searle 1980b, p. 44).

Što se tiče literature, postoje razlike u pisanju elemenata u odnosu na Oxfordski sustav.

Primjeri

a) knjige

  •  Quine, W. V. O. (1995). From Stimulus to Science. Harvard University Press.

b) za članke u časopisu rasporedu elemenata je sljedeći

  • Bertrand R. (1905). On denoting. Mind, 14(56), 479-493.

Ostalo

Za članke koji prolaze postupak recenzije i koji nakon provedena recenzentskog postupka budu vraćeni na ispravke i doradu, autori moraju ispravljenu inačicu članka ponovo poslati Uredništvu u roku od najkasnije 3 mjeseca od dobivanja komentara recenzenata. U protivnome Uredništvo zadržava pravo odbijanja objavljivanja radova radi moguće zastarjelosti rezultata istraživanja.