Upute za autore

 

HUM – časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta Sveučilišta u Mostaru znanstvena je publikacija koja objavljuje recenzirane radove te priloge koji ne podliježu recenzentskom postupku. Časopis objavljuje radove iz područja humanističkih i društvenih znanosti.

Radovi koji podliježu recenziji prolaze postupak dvostruko slijepe recenzije, što znači da identitet autora nije poznat recenzentima, a identitet recenzenata nije poznat autorima. Stoga autori trebaju predati nepotpisan rukopis, dok se informacije o autoru ili autorima dostavljaju u zasebnom dokumentu.

Rad se dostavlja elektroničkom poštom na adresu: hum@ff.sum.ba

U zasebnom dokumentu potrebno je navesti:

  • ime i prezime autora
  • akademski stupanj ili profesionalnu titulu
  • puno ime institucije u kojoj autor radi
  • adresu institucije
  • broj telefona
  • e-adresu
  • ORCID identifikacijski kod
  • .

Uredništvo pridržava pravo rukopis redakcijski prilagoditi propozicijama časopisa i standardima hrvatskoga književnog jezika. Molimo autore da se dosljedno pridržavaju navedenih uputa.

Izvornost rada i etičke obveze autora
Predajom rukopisa autori potvrđuju:

  • da je rad izvoran
  • da nije prethodno objavljen niti je istodobno upućen na razmatranje u drugi časopis
  • da su svi navedeni autori značajno pridonijeli izradi rada
  • da su svi autori suglasni s njegovom predajom i eventualnom objavom u časopisu
  • .

Značajno preuzimanje vlastitih prethodno objavljenih radova bez jasnog navođenja izvora smatra se neprihvatljivim oblikom samoplagijata.

Autori su dužni:

  • navesti sve izvore financiranja istraživanja
  • jasno istaknuti eventualne sukobe interesa
  • pridržavati se Etičkog kodeksa časopisa Hum
  • .

Ako rad uključuje istraživanja na ljudima ili životinjama, autori su obvezni navesti da je istraživanje provedeno u skladu s važećim etičkim smjernicama matične institucije i uz odobrenje nadležnoga etičkog povjerenstva.

Postupak recenzije
Svi znanstveni i stručni članci prolaze postupak dvostruko slijepe recenzije.
Postupak uključuje:
1. inicijalnu uredničku procjenu rukopisa
2. slanje rada dvama neovisnim recenzentima
3. donošenje uredničke odluke na temelju recenzija.
Uredništvo može odlučiti ne poslati rukopis na recenziju ako rad ne odgovara tematskom području časopisa ili ne zadovoljava minimalne znanstvene standarde.

Recenzenti procjenjuju rad prema kriterijima:

  • znanstvene izvornosti
  • metodološke utemeljenosti
  • jasnoće argumentacije
  • relevantnosti za područje časopisa
  • znanstvenog doprinosa
  • .

Autori su dužni odgovoriti na primjedbe recenzenata i dostaviti izmijenjenu verziju rada u zadanom roku.

Struktura rada
Znanstveni i stručni članci trebaju sadržavati sljedeće elemente:

  • naslov rada
  • sažetak
  • ključne riječi
  • uvod
  • metodologiju (ako je primjenjivo)
  • istraživanje i rezultate istraživanja
  • raspravu
  • zaključak
  • literaturu
  • izjave autora (vidi dio o izjavama autora)
  • .

Sažetak treba jasno predstaviti:

  • cilj istraživanja
  • metodološki pristup
  • glavne rezultate
  • osnovne zaključke
  • .

Opseg rada i sažetak
Poželjan opseg:

  • znanstveni i stručni članci: 16 – 20 kartica teksta
  • recenzije, prikazi i drugi prilozi: 2 – 6 kartica
  • .

Jedna kartica sadrži 1500 znakova.

U opseg su uključeni:

  • bilješke
  • sažetak na hrvatskom i jednom svjetskom jeziku
  • popis literature
  • .

Sažetak treba imati 150–250 riječi. Uz sažetak treba navesti 5–7 ključnih riječi koje pomažu u klasifikaciji rada. U dogovoru s uredništvom opseg članka može biti i veći.

Tehničke upute za predaju rukopisa
Rad treba biti pripremljen u nekoj od inačica programa MS Word ili kompatibilnom programu te spremljen u formatu:
.doc ili .docx
Font:
Times New Roman
Veličina slova:

  • tekst: 12
  • bilješke: 10

Prored:

  • tekst: 1,5
  • bilješke: jednostruki prored

Slike, grafikoni i tablice trebaju biti:

  • dostavljeni kao zasebne datoteke
  • jasno označeni rednim brojevima
  • .

U tekstu treba naznačiti mjesto na kojemu se prilozi umeću.
Autori su odgovorni za pribavljanje dopuštenja za objavu ilustracija, fotografija ili drugih materijala zaštićenih autorskim pravima.

Sustavi citiranja i pozivne bilješke
U pisanju pozivnih bilježaka autor se može služiti:

  • oxfordskim sustavom
  • harvardskim sustavom (APA 7)
  • .

Njihovo kombiniranje nije dopušteno.
Odabrani sustav treba dosljedno primjenjivati u cijelome radu.

Oxfordski sustav
Uvijek se piše ime pa prezime autora malim tiskanim slovima (verzalom). Do tri autora navode se sva tri; ako izvor ima više od tri autora, navodi se prvi i kratica i dr. (i drugi). Naslovi knjige, časopisa, godišnjaka, zbornika radova, dnevnih novina, rječnika, leksikona, enciklopedije uvijek se pišu u kurzivu, a naslov članka, poglavlja u knjizi, natuknice ili zakona uvijek se piše pod navodnim znakovima. Ako izvor ima naslov i podnaslov, podnaslov se odvaja točkom. Raspored ostalih elemenata ovisi o vrsti izvora. Kad se drugi i svaki sljedeći put poziva na neki izvor, a da nije zaredom, piše se inicijal imena, prezime autora (verzal), kratica n. dj. u te broj stranice. Ako se više puta zaredom poziva na isti izvor nekog autora, onda se piše samo oznaka isto te broj stranice. Ako se više puta zaredom poziva na istu stranicu u nekom izvoru, onda se piše samo oznaka isto. Sve informacije donose se onako kako su napisane u izvoru iz kojeg se citira. Uvod, predgovor te pogovor navode se kao članci u zborniku. Obvezno treba razlikovati citate (nedvosmisleno navodnicima u tekstu naznačiti početak i kraj citata), parafraze (koristiti kraticu usp. na početku fusnote) te komparativne bilješke (koristiti oznaku vidi na početku fusnote).

Primjeri

a) knjige

  • Jean Grondin, Smisao za hermeneutiku, Matica hrvatska, Zagreb, 1999., str. 23.
  • Više autora: James Conant - Urzsula Zeglen, Hilary Putnam, Pragmatism & Realism, Routledge, London - New York, 2005., str. 12-15.
  • Više od tri autora: Nigel Blake i dr., The blackwell guide to philosophy of education, Routledge, London, 2003.
  • Naslov i podnaslov: Brian Duignan, The Britannica Guide to Ethics. The History of Western Ethics, Britannica educational Publishing, New York, 2011.
  • Ako je riječ o uredničkoj ili priređivačkoj knjizi, iza imena i prezimena autora navodi se odgovarajuća kratica: Ivan Kordić (ur.), Actuality of the Past, Institute of Philosophy, Zagreb, 2014.
  • Ako je knjiga višesveščana, ta se informacija navodi odmah iza naslova knjige: Bonifac Badrov, Sabrana djela: Predavanja iz filozofije, sv. II., Franjevački samostan „Gorica“, Livno - Sarajevo, 1997.
  • Ako je riječ o ponovljenu izdanju, broj izdanja donosi se nakon naslova knjige te eventualna sveska: Nelson Goodman, Fact, fiction and forecast, 4. izdanje, Harvard University Press, Cambridge Massachusets - London, 1983.

b) poglavlje u knjizi

  • Edward Craig, „Meaning and privacy“, Bob Hale - Crispin Wright (ur.), A companion to the philosophy of language, Blackwell Publishers, Oxford, 1999.

c) članak u zborniku radova

  • Ivica Petrović, „Mostar u njemačkoj putopisnoj književnosti“, Identitetska i kulturna raznolikost BiH: zbornik radova, Ivica Šarac (gl. ur.), Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru - Synopsis - Zaklada Konrad Adenauer, Mostar, 2015.

d) članak u časopisu

  • Bertrand Russell, „On denoting“ Mind, god. 14. (1905.), br. 56., str. 479-493.

e) enciklopedije, leksikoni i rječnici

  • Ako nema autora ili urednika: „Tehnologija“, Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi libar, Zagreb, 2002.
  • Ako postoji autor ili urednik: Stipe Kutleša (ur.), „Speuzip“, Filozofski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2012.

f) arhiv

  • Arhiv Bosne i Hercegovine (dalje ABiH), Komisija za vjerska pitanja (dalje KVP), kut. 24, sv. II, f. 12rv, (kut. = kutija, sv. = svezak, f. = folija, r = recto - prednji, v. = verso - stražnji).

g) zakoni i propisi

  • „Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju“, Narodne novine, 2013., 123., čl. 4.

h) internetski izvori

  • Julia Tanney, „Gilbert Ryle“, Stanford Encyclopedia of Philosophy, (18. XII. 2007.), <http://plato.stanford.edu/entries/ryle/>, (14. V. 2012.)
  • Ukoliko nema imena autora, navod se započinje naslovom članka ili dokumenta: „Moritz Schlick“, Philosophedia, (12. II. 2003.), <http://philosopedia.org/index.php/Moritz_Schlick>, (16. IV. 2012.).

i) literatura

  • u popisu literature obvezno se piše prezime pa ime autora odvojeno zarezom, a za članke se obvezno donosi od koje se do koje stranice nalaze u časopisu.

Harvardski (APA) sustav
Odmah iza citata ili parafraze u tekstu donosi se prezime autora, godina izdanja te broj stranice ili raspon stranica s kojih se preuzima (Gadamer, 1997, 44). Autor treba biti posebno pažljiv ako koristi više djela istog autora objavljenih iste godine. Tada se iza godine izdanja donosi malo latinično slovo po kojem se izvori razlikuju (Searle, 1980a, 12), (Searle 1980b, 44).
Što se tiče literature, razlike su u odnosu na oxfordski sustav pisanje godine odmah iza imena i prezimena autora te odvajanje svih elemenata točkom.

Primjeri

a) knjige

  •  Quine, W. V. O. (1995). From Stimulus to Science. Harvard University Press.

b) za članke u časopisu rasporedu elemenata je sljedeći

  • Bertrand R. (1905). On denoting. Mind, 14(56), 479-493.

Izjave autora
Na kraju rada autori navode sljedeće izjave:

Izjava o sukobu interesa
Autori su dužni navesti sve financijske, profesionalne ili osobne odnose koji bi mogli utjecati na interpretaciju rezultata ili zaključke rada.
Primjer formulacije:
Izjava o sukobu interesa
"Autori izjavljuju da ne postoji sukob interesa koji bi mogao utjecati na objavljivanje ovog rada."
Ako sukob postoji:
"Autori izjavljuju sljedeći potencijalni sukob interesa: [navesti prirodu sukoba]."

Izjava o financiranju
Autori su dužni navesti sve izvore financijske potpore za istraživanje ili pripremu rada.
Primjer formulacije:
Izjava o financiranju
"Istraživanje prikazano u ovom radu financirano je iz sljedećih izvora: [naziv institucije, broj projekta, program financiranja]."
Ako financiranja nije bilo:
"Ovo istraživanje nije primilo nikakvu posebnu financijsku potporu od javnih, komercijalnih ili neprofitnih institucija."

Izjava o uporabi generativne umjetne inteligencije
Ako su autori koristili alate generativne umjetne inteligencije (npr. ChatGPT ili druge slične alate), to mora biti jasno naznačeno.
Primjer formulacije:
Izjava o uporabi umjetne inteligencije
"Autori izjavljuju da su pri pripremi članka koristili alat generativne umjetne inteligencije [naziv alata] isključivo za [svrha uporabe]. Autori su u potpunosti odgovorni za sadržaj rada."

Ako AI alati nisu korišteni nije potrebno davati izjavu.

Izjava o dostupnosti podataka
Ako se rad temelji na empirijskim podacima, autori trebaju naznačiti gdje su podaci dostupni.
Primjer formulacije:
Izjava o dostupnosti podataka
"Podaci koji podupiru rezultate ovog istraživanja dostupni su na zahtjev kod autora."
Ako su javno dostupni:
"Podaci korišteni u ovom istraživanju dostupni su u sljedećem repozitoriju: [naziv repozitorija i poveznica]."
Ako podaci nisu dostupni:
"Podaci korišteni u ovom istraživanju nisu javno dostupni zbog [navesti razlog, npr. zaštite privatnosti sudionika]."

Ako se rad ne temelji na empirijskim podacima nije potrebno davati izjavu.

Politika istraživačkih podataka
Časopis potiče autore da, gdje je to moguće, pohrane istraživačke podatke u javno dostupne repozitorije radi transparentnosti i provjerljivosti znanstvenih rezultata.

Nakon recenzentskog postupka
Za članke koji prolaze postupak recenzije i koji nakon provedenoga recenzentskog postupka budu vraćeni na doradu, autori moraju ispravljenu verziju članka poslati Uredništvu u roku od najkasnije tri mjeseca od zaprimanja komentara recenzenata. U protivnom Uredništvo zadržava pravo odbijanja objavljivanja rada.

Autori su dužni surađivati s Uredništvom i recenzentima u procesu dorade rada te na zahtjev dostaviti dodatna pojašnjenja, podatke ili dokumentaciju relevantnu za znanstvenu provjeru navoda iznesenih u radu.

Nakon objave rada autori su obvezni bez odgađanja obavijestiti Uredništvo ako uoče značajnu pogrešku ili netočnost te surađivati u objavi ispravka, dopune ili povlačenja rada u skladu s uredničkim odlukama i etičkim smjernicama časopisa.